SEKSUALNO NASILJE

• Ajduković, M., Sladović, B., Buško, V. (1999.) Struktura stavova stručnjaka prema spolnom zlostavljanju djece. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 35(2),173-187.
• Aras, S. (2005). Silovanje. Pravnik, 39(81), 29-46.
• Bajs, D. i Ostermann, M. (1997). Mass rape victims. Pravnik, 4(61/62), 195-204.
• Baker, C. N. (2008). The Women’s movement against sexual harassment. New York: Cambridge University Press.
• Balenović, T. et al. (2000). Studentska percepcija seksualnoga uznemiravanja. Društvena istraživanja – časopis za opća društvena pitanja. 9(6), 811-827.
• Balog, E. (2003). Kršćanstvo i seksualno zlostavljanje djece. Dijete i društvo, 5 (2/3), 205-218.
• Bassiouni M. C. i McCormick, M. (1996). Sexual violence: an invisible weapon of war in the former Yugoslavia. Chicago: International Human Rights Law Institute, DePaul University.
• Beverly, A. (1996). Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia. Minneapolis: University of Minnesota Press.
• Bonnet, C. (2000). Razbijeno dijete : incest i pedofilija. Zagreb: Bios.
• Borenstein, E. (2008). Overkill: sex and violence in contemporary Russian popular culture. Ithaca: Cornell University Press.
• Brownmiller, S. (1988). Proti naši volji; moški, ženske in posilstvo. Ljubljana: Knjižnica revolucionarne teorije.
• Buljan Flander, G. (2001). Kako podučiti djecu da se zaštite od seksualnog zlostavljanja? Dijete i društvo, 3(1/2), 179-182.
• Buljan Flander, G. (2001). Kako razgovarati sa seksualno zlostavljanim djetetom? Dijete i društvo, 3(1/2), 215-221.
• Chahal, M. i Herczog, M. (2004). Seksualno zlostavljanje djece u Europi. Ibis grafika.
• Čačić-Kumpes, J. (1992). Etničnost, rat i silovanje. Migracijske teme : časopis za istraživanja migracija i narodnosti, 2, 95-104.
• Čorić, V., Buljan-Flander, G., Štimac, D. (2008). Seksualno zlostavljanje djece: dijagnostička obrada i čimbenici koji utječu na razotkrivanje. Paediatria Croatica, 52(4), 263-267.
• Ćimić, E. (1995). Teže od smaknuća : skica sociologijskog promišljanja silovanja. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 4(4-5 (18/19)), 679-7
• Dalida, R. (2007). Seksualni delikti na štetu djece. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija.
• Estrich, S. (1987). Real rape : how the legal system victimizes women who say no. Journal of Midwifery & Women’s Health, 3(34), 59–160.
• Garačić, A. (2001). Kazneno djelo silovanja: kvalificirani oblici i odgovornost za težu posljedicu. Hrvatska pravna revija, 7, 88-93.
• Garačić, A. (2004). Zakonska i sudska politika kažnjavanja županijskih sudova u Republici Hrvatskoj za kaznena djela silovanja i zlouporabe droga. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11(2), 475-516.
• Garibović, Dž. (1996). Smrt je bila bolja : ratni zločin masovnog silovanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: sredstvo srpske genocidne politike. Zagreb: Preporod.
• Gartner, R. B. (1999). Betrayed as boys : psychodynamic treatment of sexually abused men. New York: The Guilford Press.
• George, M. (2000). Some fundamental flaws in the design of sexual harassment policies. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 6(50), 829-845.
• Goreta, M., Peko-Čović, I., Buzina, N. i Ž. Majdančić (2004). Aktualna pitanja forenzičko-psihijatrijskih vještačenja seksualnih delinkvenata. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1, 201-216.
• Heršak, G. B. (1990). Seksualni delikti u Krivičnom zakonu SR Hrvatske : nekoliko prijedloga de lege ferenda. Zakonitost- časopis za pravnu teoriju i praksu, 44(3), 465-476.
• Hrabar, D. (1994). Obiteljsko-pravna problematika zaštite silovanih žena i njihove djece. Revija za socijalnu politiku, 1(2), 135-140.
• Horvat, M., Jagetić, V., Vrečko, I. (2005). Kretanje broja prijavljenih, optuženih i osuđenih osoba za kazneno djelo silovanja, uz osvrt na specifičnosti djela. Kriminologija i socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 13(1), 133-139.
• Ivić, T. (ur.). (2011). Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
• Jakovac – Lozić, D. (1999). Spolno iskorištavanje djece kao oblik zlorabe roditeljskih dužnosti i prava i kao kazneno djelo. Zbornik radova pravnog fakulteta u Splitu, 36(55/56), 527-553.
• Jelavić, M. (ur.) (2008). Baza podataka o počiniteljima spolnih delikata na štetu djece: (zbornik priopćenja s Okruglog stola). Zagreb: Pravobranitelj za djecu.
• Kamenov, Ž., Ljubin, T., Vurnek Živković, M. (2004). Mjerenje stavova prema žrtvama silovanja: modifikacija Fieldove skale stavova prema silovanju. Ljetopis studijskog Centra socijalnog rada, 11(2), 271-288.
• Kelly, L. (2008). Preživjeti seksualno nasilje. Zagreb: KruZak, Ženska soba.
• Koić, E. (2005). Mobbing, tokenizam, seksualno uznemiravanje žena na radnom mjestu. Kruh i ruže, 15(26), 46-53.
• Koller – Trbović, N. (ur.) (2003). Karakteristike počinitelja i žrtava, te situacija kaznenog djela silovanja. Kriminologija i socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 11(1), 93-103.
• Kovčo, I. (1998). Organizirani kriminalitet : pedofilija i prostitucija. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(2), 641-679.
• Kovčo Vukadin, I. (2003). Stigmatizacija počinitelja seksualnih delikata. Zbornik pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 24(2), 819-842.
• Kozarić-Kovačić, D. et al. (1995). Silovanja, mučenja i traumatizacija žena iz Bosne i Hrvatske: psihološke posljedice. Policija i sigurnost, 4, 249-257.
• Landripet, I. (2007). Utjecaj pornografije na seksualno nasilje u Hrvatskoj: analiza javnih kriminalnih statistika. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 16(1/2 (87/88)), 269-293.
• Leinert-Novosel, S. i Štingl, A. (2001.). Ne znači ne – studija o spolnom uznemiravanju na hrvatskim sveučilištima i primjeri prevencije problema na evropskim i američkim sveučilištima. Zagreb: Demokratska inicijativa mladih.
• Lončar, M. (2002). Neka obilježja masovnih silovanja žena u ratu protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (magistarski rad)
• Lončar, M., Medved V., Jovanović, N., et al. (2006). Psychological consequences of rape on women 1991-1995 war in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Croatian medical journal, 47(1), 67-75.
• Ljubin, T. i Kamenov, Ž. (2004). Podržavanje mitova o silovanju među studentima: razlike po spolu i studijskom usmjerenju. Socijalna psihijatrija – časopis Hrvatskog psihijatrijskog društva, 32(2), 58-65.
• Ljubin, T. (ur.) (2004) Utjecaj spola na formiranje impresije o žrtvi silovanja. Kriminologija i socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 12(1), 13-18.
• Ljubin, T. i Bauer, K. (2004). Vjerodostojnost izjave djeteta o seksualnom zlostavljanju: CBCA procedura. Policija i sigurnost, 12(4-6), 265-275.
• Luca-Mrđen, J. (2005). Adolescent seksualni nasilnik. Ljetopis socijalnog rada, 12(1), 131-144.
• Mamula, M. i Kolarec, Đ. (2001.). Seksualno nasilje. Zagreb: Centar za žene žrtve rata.
• Mamula, M. (ur.) (2004.). Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Ženska soba.
• Mamula, M. i Komarić, N. (ur.) (2005). Seksualno nasilje – teorija i praksa. Zagreb: Ženska soba.
• Mamula, M. i Komaric, N. (ed.) (2005). Sexual violence – theory and practice. Zagreb: Women’s Room.
• Mamula, M. (2005). Seksualno nasilje i njegov utjecaj na seksualno zdravlje. Medicina – glasilo Hrvatskog liječničkog zbora, 42(41), 317-322.
• Mamula, M. (ur.) (2006). Stanje seksualnih prava žena u Hrvatskoj. Zagreb: Ženska soba.
• Mamula, M. (ur.) (2007). Seksualno nasilje u školama. (drugo prošireno izdanje). Zagreb: Ženska soba.
• Mamula, M. (ur.) (2007). Seksualno nasilje: prepoznajmo, spriječimo! Zagreb: Ženska soba.
• Mamula, M. (ur.) (2009). Nemoj se bojati sjene! – to samo znači da je svjetlo negdje u blizini. Zagreb: Ženska soba.
• Mandell, J. G. (1989). Group treatment for sexually abused children : a project of the San Fernando Valley Child Guidance Clinic. New York: Guilford Press.
• Maretić, A. (2001). Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje “Od vica do silovanja”. Zagreb: Centar za ženske studije.
• Martinjak, D. (2004). Kriminalistički i kriminološki aspekti silovanja. (disertacija).
• McLaren, A. (2002). Sexual Blackmail: A Modern History. Cambridge and London: Harvard University Press.
• Mehmedović, N. (1988). Krivično delo silovanja u jugoslavenskom pravu. Beograd: Naučna knjiga.
• Mesarek, J. (1993). Silovanje: ratna taktika i zločin. Pravnik, 26(3-4), 44-53
• Meszaros, S. (2004). Ratno seksualno nasilje nad ženama i Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije: prostori disjunkcije. Diskrepancija- studentski časopis za društveno – humanističke teme, 5(9), 7-16.
• Mežnarić, S. (1993). The rapists’ progress: ethnicity, gender and violence. Revija za sociologiju, 24(3-4), 119-129.
• Modly, D. (1996). Metodika istraživanja silovanja. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
• Modly, D. (1999). Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa na štetu djece i maloljetnika: uloga stvarnih dokaza. Zagreb: MUP RH.
• Modly, D. (1999). Neki propusti kriminalističko-metodičke naravi u predistražnom postupku pri istraživanju kaznenih djela silovanja. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 6(1), 55-92.
• Modly, D. (2000). Zašto žene nerado prijavljuju silovanja ili ih uopće ne prijavljuju? Policija i sigurnost, 9(1/2), 79-92.
• Modly, D. (2001). Opojne droge i seksualno zlostavljanje. Policija i sigurnost, 9(3-6), 166-173.
• Modly, D. (2004). Liječnički pregledi žena žrtava silovanja. Policija i sigurnost, 13(5-6), 268-289.
• Molnar, I. (1998). Forenzičko-psihijatrijski aspekti silovanja. Vještak, 16(1/2), 48-55.
• Momčinović, H. (ur). (2003). Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa te poseban osvrt na silovanje i bludne radnje: teorijski i praktički aspekt te problemi međusobne distinkcije. Hrvatska pravna revija, 3(2), 96-104.
• Mužinić-Masle, L. (2009). Pedofilija – od dijagnostike do terapijskih smjernica. Socijalna psihijatrija, 37(2), 67-76.
• Mužinić, L. i Vukota, Lj. (ur.) (2010). Tretman seksualnih delikvenata i zaštita zajednice. Zagreb: Medicinska naklada i Psihijatrijska bolnica Vrapče.
• Nickel, M. K., Tritt, K., Mitterlehner, F. O., et al. (2004). Sexual abuse in childhood and youth as psychopathologically relevant life occurrence: cross-sectional survey. Croatian medical journal, 45(4), 483-489.
• Pašić, E. (1993). Silovane: srpski zločini u Bosni i Hercegovini. Brčko: Saraj.
• Petričušić, A. (1997). Systematic rape a weapon of war in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Pravnik, 31(3-4 (61/62)), 183-193.
• Petrović, T. i Pleše, I. (2009). Zaustavimo seksualno zlostavljanje djece. Rijeka: SOS telefon – Grad Rijeka
• Pozaić, V. (1993). Odgovornost u vrtlogu rata: primjer: genocid – silovanje. Renewed Life, 48(3-4), 287-307.
• Primorac, I. (1999). Radical feminism on rape. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja. 8(4), 497-511.
• Puškarić, R. (1991). Forenzičko-psihijatrijska analiza karakteristika ličnosti počinitelja ubojstva i silovanja i njihovih obitelji. Penološke teme, 6(1-4), 97-103.
• Russo, A., Milić, R., Knežević, B., et al. (2008). Harassment in workplace among school teachers: development of a survey. Croatian medical journal, 49(4), 545-552.
• Sanderson, C. (2005). Zavođenje djeteta: kako zaštiti djecu od seksualnog zlostavljanja: smjernice za roditelje i učitelje. Zagreb: V. B. Z.
• Sladović-Franz, B. (1998). Stavovi stručnjaka prema seksualnom zlostavljanju djece. (magistarski rad)
• Sladović-Franz, B. (1999). Stavovi hrvatskih stručnjaka prema spolnom zlostavljanju djece. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 8(5-6 (43/44)), 843-862.
• Sladović-Franz, B. (1999). Znanje, iskustvo i potrebe stručnjaka u radu sa spolno zlostavljanom djecom. Ljetopis studijskog Centra socijalnog rada, 5(1), 27-39.
• Sladović-Franz, B. i Družić, O. (2000). Obilježja seksualnog zlostavljanja djece u Hrvatskoj: 1990.-1998. Dijete i društvo, 2(2), 163-173.
• Sladović-Franz , B. (2001). Spolno zlostavljanje djece. Dijete i društvo, 3(1/2) , 83-101.
• Sladović-Franz, B. (2002). Početni intervju s djetetom u slučajevima sumnje na seksualno zlostavljanje. Ljetopis studijskog Centra socijalnog rada, 9(2), 283-293.
• Stanić, I. (2007). Pedofilija na Internetu: zločin prema djeci. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 56(4), 573-588.
• Stašević, I. (2004). Pedofilija i njene osobitosti. Policija i sigurnost, 13(1-2), 115-119.
• Stašević, I., Ropac D., Cvjetko B. (2005). Seksualno zlostavljanje djece u Republici Hrvatskoj: analiza kaznenopravnih pokazatelja u razdoblju 1998.-2003. Policija i sigurnost, 14(1-6), 1-13.
• Stašević, I. i Ropac, D. (2005). Učestalost i rasprostranjenost seksualnoga zlostavljanja djece u Hrvatskoj od 1993.do 2002. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 14(6), 1129-1147.
• Stiglmayer, A. (ur.) (1994). Mass rape: the war against women in Bosnia-Herzegovina. Lincoln: University of Nebraska.
• Stojan, S. (2002). Silovanje u zapisnicima kaznenoga suda Dubrovačke Republike (1600-1815). Motrišta – glasilo Matice Hrvatske, 23, 78-86.
• Stojanović, J. (1988). Silovanje. Beograd: Pravni fakultet.
• Štingl, A., Marinovic L. (2000). Ne znaci ne: Komparativna studija spolnog uznemiravanja na europskim institucijama visokog obrazovanja. Zagreb: Savez studenata Hrvatske i TOD.
• Šuperina, M. i Garačić, A. (2000). Učestalost kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa u Republici Hrvatskoj te neka pitanja u svezi s tumačenjem i primjenom kaznenopravnih rješenja iz glave XIV. Kaznenog zakona. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2, 399-456.
• Tesone, J. E. (1999). Psihoanalitičke napomene o incestu: raskinuti trokut? Quorum- časopis za književnost, 15(1), 206-218.
• The London Rape Crisis Centre (1999). Sexual violence: the reality for woman. Women’s Press.
• Turković, K. (2007). Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja. Dijete i društvo, 9, 481-510.
• Večerina, D. (1995). Silovanje – ratni zločin. Odvjetnik- časopis Hrvatske odvjetničke komore. 68(9/10), 95-99.
• Vranić, S. (1996). Breaking the wall of silence: the voices of raped Bosnia. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
• Vrečko, R. (2001). Primjena poligrafskog ispitivanja u policijskom izvidu kaznenog djela silovanja. (magistarski stručni rad)
• Žarkov, D. (2002).Tijelo Drugoga ili seksualno nasilje i tvorba maskuliniteta, seksualnosti i etniciteta u hrvatskim medijima. Treća- časopis Centra za ženske studije, 1, 122-133.

NASILJE NAD ŽENAMA

• Ajduković M. i Pavleković, G. (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
• Andrašek, V. (ur.) (2003). Kako izaći iz nasilne veze : priručnik ženama za život bez nasilja. Zagreb: Autonomna ženska kuća.
• Andrašek, V. i Toelle, N. (2009).Gradski vodič za žene: zagrebački vodič kroz socijalne usluge za žene koje su preživjele nasilje. Zagreb: Autonomna ženska kuća.
• Belamarić, J. i Kovačević, S. (2000). Nasilje protiv žena: istraživanje – Stop nasilju protiv žena. Zagreb: Centar za žene žrtve rata.
• Cerjak, A. (2003). Stavovi žena prema policijskoj intervenciji povodom viktimizacije žene različitim oblicima nasilja. (magistarski stručni rad).
• Emerson Dobash, R. (1998). Rethinking violence against women. Thousand Oaks: Sage Publications, Inc.
• Ent, Dorine van der (2005). Nasilje protiv žena – odgovornost policije: za kvalitetniji rad policije u slučajevima obiteljskog nasilja protiv žena. Zagreb: Autonomna ženska kuća.
• Ferris Lorraine, E.(1999). Handbook dealing with woman abuse and the Canadian criminal justice system : guidelines for physicians. Ottawa: Health Canada.
• Frntić, D. (2006). Diskriminacija & zlostavljanje unutar radnih odnosa. Zagreb: Centar trajnog savjetovanja u poslovanju.
• Gomzi, M. (2004). Nasilje na radnom mjestu. Sigurnost, 46(3), 199-205.
• Groetsch, M. (1996). Battering syndrome: why men beat women and the professional’s guide to intervention. Brookfield: CPI Publishing co.
• Heise L. L. (1994). Violence against women : the hidden helath burden, Washington, D.C.: The World Bank.
• Hicela, I. (ur.) (2004). Glas protiv nasilja nad ženama: zbornik radioemisija Udruge Mirta. Split: Udruga Mirta.
• Husić, S. (2008). Prekoganična saradnja u sprečavanju nasilja nad ženama i djecom. Zenica: Medica.
• Ivanković Knežević, K. (1999). Zajedno protiv nasilja nad ženama. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za pitanja jednakosti.
• Jakobović Fribec, S. (2005). Javno protiv diskriminacije i svih oblika nasilja protiv žena, Kruh i ruže, 26, 54-58.
• Jambrešić Kirin, R. (2000).Verbalno nasilje i (raz)gradnja kolektivnih identiteta u iskazima ratnih zarobljenika i političkih zatvorenika (1945.-1995.). Narodna umjetnost, 37(2), 181-198.
• Jemrić Ostojićn, I. (2003). Nasilje nad ženama. Zagreb: Ženska infoteka.
• Jemrić, I. (ur.) (2003). Until it stops: violence against women across transitional Europe. Zagreb: Women’s Infoteka.
• Kašić, B. (1994). Ženska prava: pravni vodič za zlostavljanu ženu. Zagreb: Autonomna ženska kuća.
• Katalinić, S. (2003). Nasilje nad trudnicama. Gynaecologia et perinatologia, 12(3), 117-121.
• Katalinić́, S. (2005). Uloga liječnika kod nasilja nad ženama u obitelji. Liječnički vjesnik, 127(5-6), 146-150.
• Kirkwood, C. (1997). Leaving abusive partners: from the scars of survival to the wisdom for change. London; Thousand Oaks; New Delhi: Sage Publications, Inc.
• Kodrnja, J. (2004). Što za zlostavljanu ženu znači zavičaj? : može li zlostavljana žena biti subjekt demokracije? Filozofska istraživanja, 24, 2(93), 425-431.
• Kuhar, R.(2008). Homophobia and violence against gays and lesbians in Slovenia. Revija za sociologiju, 39(4), 267-281.
• Lazarić Zec, D. (2006). Iskustvo i samoprocjena znanja stručnjaka u lokalnoj zajednici o problemu nasilja nad ženom u obitelji. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 13(2), 297-314.
• Miller, L.S. (2005).Victims as offenders: the paradox of women’s violence in relationships. New Brunswick, London: Rutgers University Press.
• Mogorović Crljenko, M. (2005).Violatione mulierum: sankcioniranje nasilja nad ženama prema statutima istarskih komuna. Istarski povijesni biennale, 1, 81-91.
• Obradović-Dragišić, G. (2001). Za nasilje nema opravdanja: vodič za žene i djevojke. Zagreb: Centar za edukaciju i savjetovanje žena.
• Pikić, A. (2006.)Volence against lesbians, gays and bisexuals i Croatia: research report. Zagreb: Lezbijska grupa Kontra.
• Pikić, A. (2006). Nasilje nad lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama u Hrvatskoj: izvještaj istraživanja. Zagreb: Lezbijska grupa Kontra.
• Poredoš Lavor, D. (2005). Stres i psihološko zlostavljanje na radnom mjestu, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 12(2), 333-345.
• Prevenier, W. (2003). Nasilje nad ženama u srednjovjekovnoj metropoli: Pariz oko 1400. godine. Kolo, 13(1), 316-335.
• Radačić, I. (2005). Status of women and treatment of gender-specific violence in international humanitarian and international criminal law. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 26 (2), 1041-1062.
• Radačić, I. (2005). Granice međunarodnoga kaznenog prava: jesu li žene napokon unutar granica? Treća- časopis Centra za ženske studije, 6(2), 40-56.
• Ristanović–Nikolić, V. (2000). Women, violence and war : wartime victimization of refugees in the Balkans. Budapest: CEU Press.
• Russo, A. (2004). Informativni mediji i nasilje nad lezbijkama i prostitutkama. Treća- časopis Centra za ženske studije, 6 (1), 86-111.
• Sarnavka, S. (ur.) (2003). A ‘ko joj je kriv! : nasilje nad ženama u ratu i miru. Zagreb: B.a.B.e.
• Vrsaljko–Matijević, Lj. (2000). Ženska prava: pravni vodič za zlostavljane žene. Zagreb: Autonomna ženska kuća.

NASILJE U OBITELJI

• Aberle, N. (2007). Emotional and physical abuse in family: survey among high school adolescents. Croatian medical journal, 48(2), 240-248.
• Ajduković, M. (2004). Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obitelji. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11(1), 171-199.
• Ajduković, M. i Pavleković, G. (ur.) (2004). Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
• Ajduković, D. (2005). Psihosocijalni tretman počinitelja obiteljskog nasilja: austrijsko iskustvo. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 12(2), 347-364.
• Ajduković, D. (2007). Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
• Avdibegović, E. (2006). Consequences of domestic violence on women’s mental health in Bosnia and Herzegovina. Croatian medical journal, 47(5), 730-741.
• Balić, S. (2002). Nasilje i ubojstva među intimnim partnerima. Kriminologija i socijalna integracija, 9(1-2), 71-84.
• Babić, I., Bettini, M., Prka, S. (2003). Zlostavljanje u obitelji. Pravnik, 37(1), 17-64.
• Barnett, O., Miller-Perrin, C. L., Perrin, R. D. (1997). Family violence across the lifespan: an introduction. Sage Publications, Inc.
• Bego, A. (ur.) (2007). Međunarodni dokumenti: pravni okvir za suzbijanje nasilja protiv žena u obitelji. Zagreb: Centar za žene žrtve rata.
• Bego, A. (2007). National study on domestic violence against women in Croatia. Zagreb: Center for Women War Victims – ROSA, Autonomous Women’s House, B.a.B.e.
• Bezenšek-Lalić, O. (2007). Reakcije socijalnih radnica na nasilje u obitelji. (magistarski rad).
• Cajner- Mraović, I. (1999). Dodatna stručna osposobljenost kao preduvjet postupanja redarstvenih vlasti u povodu nasilja u obitelji. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 6(2), 847-867.
• Cajner- Mraović, I. (2001). Kratkotrajno izdvajanje nasilnika iz obitelji – da ili ne?. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 7(1), 57-77.
• Cajner- Mraović, I. (2002). Organizacijske determinante postupanja policije povodom nasilja u obitelji. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9(1), 17-28.
• Cajner- Mraović, I. (2002). Policijska kultura kao okvir (ne)postupanja policije povodom nasilja u obitelji. Policija i sigurnost, 11(1-3), 61-73.
• Cesar, S. et al. (2006). Bolje spriječiti, nego liječiti: prevencija nasilja u adolescentskim vezama: priručnik za edukatore i edukatorice. Zagreb: CESI.
• Collen, R. et al. (1994). The anti-violence community school: a police/school partnership model: summary report no. 1994-04. Ottawa: Solicitor General Canada, Ministry Secretariat.
• Cvjetko, B. et al. (2004). Nasilje u obitelji i uloga državnog odvjetnika za mladež u predistražnom postupku. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11(1), 143-170.
• Čehić, D. (2004). Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji: novo poglavlje za obitelj u Hrvatskoj? Odvjetnik- časopis Hrvatske odvjetničke komore, 77(3-4), 27-31.
• Einwalter , I. (2001). Nasilje nad ženama u obitelji. Pravnik, 35(1-2), 20-58.
• Ercegović, M. (ur.) (2006). Vodič kroz nasilje u obitelji; Protokol o postupanju u slučaju zanemarivanja i zlostavljanja djece. Dubrovnik: Feniks – udruga za zaštitu djece i mladeži od zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja u obitelji.
• Ferenčić- Ćuk, S. (2007). Prevencija nasilja u obitelji: priručnik. Zagreb: Ženska pomoć sada.
• Hester, M. i Radford, L. (2003). Obiteljsko nasilje i susreti s djecom u Engleskoj i Danskoj. Zagreb: Autonomna ženska kuća.
• Hodžić, A. (2007). Nasilje ne prolazi samo od sebe: izvještaj o istraživanju rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama u Republici Hrvatskoj. Zagreb: CESI.
• Ivoš Nikšić, E. (1998). Nasilje i ljudska priroda. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, 36(13), 141-148.
• Kocacik, F. I Dogan, O. (2006). Domestic violence against women in Sivas, Turkey: Survey study. Croatian medical journal, 47(5), 742-749.
• Kovačević, D. (2008). Psihosocijalni i socio-demografski aspekti ubojstva u obitelji. (doktorska disertacija).
• Konstantinović – Čulinović, V. (1997). Kolektivno i individualno nasilje u običajima sklapanja braka. Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, 6/7, 65-78.
• Milas, I. (2005). Nasilje u obitelji: pravni aspekti. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55(3-4), 961-999.
• Mills, L. G. (2003). Insult to injury: rethinking our responses to intimate abuse. New Jersey: Princeton University Press.
• Modly, D. (1991). Policija i nasilje u obitelji. Policijska sigurnost, 10(1-6), 167-180.
• Modly, D. (2001). Policija i nasilje u obitelji. Policija i sigurnost, 10(1-6), 167-180.
• Nikolić- Ristanović, V. I Dokmanović, M. (2006). International standards on domestic violence and their implementation in Western Balkans. Belgrade: Prometej.
• Nađ, I. (2001). Obiteljska ubojstva u Republici Hrvatskoj. (magistarski stručni rad).
• O’Sullivan, S. P., Roberts, J. V. i Skoog, D. (1994). Police training and family violence: a foundation for the future: perceptions of police trainers and professionals active in the area of family violence: the integrated report no. 1994-06. Ottawa: Solicitor General Canada, Ministry Secretariat.
• Pečnik, N. (1994). Nasilje u ljubavnim vezama mladića i djevojaka. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 44(1/2), 159-170.
• Peled, E. (ur.) (1995). Ending the cycle of violence: community responses to children of battered women. CA: Sage Publications, Inc.
• Peterson del Mar, D. (1996). What trouble I have seen: a history of violence against wives. Cambridge: Harvard University Press.
• Puhovski, S., Karlović, A. i Buljan Flander, G. (2004). Validacija upitnika o emocionalnom zlostavljanju. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 13(3), 555-578.
• Rogić-Hadžalić, D. (2008). Nasilje u obitelji: 2001.-2006. Zagreb: Državni zavod za statistiku.
• Rondina, M. (1994). Vocabulaire de la violence familiale. Gatineau: Public Works and Government Services Canada.
• Smerić, T., Zeman, Z. i Sabol, G. (2005). Teorije društvene modernizacije i strukture organiziranog nasilja. Društvena istraživanja- časopis za opća društvena pitanja, 14(6), 925-946.
• Srkoč, L. (1997). Postupak pred novim stalnim Europskim sudom za ljudska prava s osvrtom na čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Pravnik, 33(67-68), 134-161.
• Stith, S. M., Williams, M. B. i Rosen, K. H. (ur.) (1990). Violence hits home comprehensive treatment approaches to domestic violence. New York: Springer Publishing Co.
• Urbanc, K. (2003). Emocionalno nasilje u obitelji adolescenata. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9(2), 271-281.
• Vukadin Kovčo, I. (1996). Neke karakteristike ubojstava intimnih partnera u Hrvatskoj. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 3(1), 111-126.

Izvor: sigurnomjesto.hr